mobirise.com

Zagrebački arhivski dan regionalni je znanstveno-stručni skup koji se tradicionalno održava od 2004. godine u Zagrebu. Dosad je održano pet takvih skupova, a svi su bili usmjereni na trenutna aktualna pitanja arhivističke teorije i prakse, na definiranje položaja arhiva i arhivske struke u društvenome kontekstu, na traženje izravnih rješenja i učinkovitih modela djelovanja te na prepoznavanje arhivistike kao razvojne snage društva, koja daje svoj doprinos demokratizaciji i decentralizaciji kulture. Skupovi su također ukazivali na prednosti partnerstva arhivske s muzejskom i knjižničnom strukom, kao i na prednosti suradnje arhivista s povjesničarima i drugim znanstvenim istraživačima primjenom novih komunikacijskih tehnologija, usavršavanjem arhivskih obavijesnih pomagala i razmjenom znanja.


Izlaganja na skupovima redovno se grupiraju u nekoliko tematskih cjelina, bivaju popraćena diskusijskim panelima i završnim zaključcima, te se objavljuju u pripadajućim zbornicima radova i na portalu ArhOL.


Šesti Zagrebački arhivski dan (ZAD-dan) pod nazivom Arhivi prošlosti za arhive budućnosti, održat će se u četvrtak i petak, 7. i 8. prosinca 2017. godine u Zagrebu u Hotelu Antunović (dvorana Tomislav). Zamišljen kao brainstorming, kao susret najboljih praksi i pametnih rješenja, dvodnevni će program sadržavati prezentacijska izlaganja, video projekcije, diskusijske panele i radionice putem kojih će vrhunski izlagači razmatrati aktualna stručna pitanja grupirana u četiri tematske cjeline :
 

  • 1. Arhivski fundus u doba tranzicije – izazovi moderne povijesti
  • 2. Dostupnost gradiva – između prava i mogućnosti
  • 3. Izazovi digitalnoga doba – nova pravila, novi arhivi, nove discipline
  • 4. Baština, lijepa naša! – promocija i upravljanje


Na 6. ZAD-danu predstavit će se i primjeri uspješne međuinstitucionalne suradnje s područja šire regije.


Organizator: Zagrebačko arhivističko društvo

Podrška: Društvo arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona

Program


PDF

  • Četvrtak, 7. prosinca 2017.
    • 9.00 - 11.15
      • Registracija sudionika
      • Glazbena točka: Blackbird, The Beatles (Glazbeni duo Ivan i Petra)
      • Pozdravni govori
      • Glazbena točka: La Paloma, Sebastián Iradier (Glazbeni duo Ivan i Petra)
      • 1. ARHIVSKI FUNDUS U DOBA TRANZICIJE – IZAZOVI MODERNE POVIJESTI
        • Arhivi i globalna mreža – možemo li u korak s vremenom?
          (Slobodanka Cvetković, Istorijski arhiv Požarevac)
        • Razgraničenje i sređivanje fondova iz privrednog sektora u NR Hrvatskoj, 1947-1951. - politika (prvobitnog) nereda
          (Vedran Muić, Hrvatski državni arhiv, Zagreb)
        • Skupština Grada Sarajeva – temelj za razumijevanje funkcioniranja gradske uprave u drugoj polovini 20. stoljeća
          (Haris Zaimović, Velid Jerlagić, Historijski arhiv Sarajevo)
        • Arhivistika ni dolgočasna veda (video isječak)
          (Zgodovinski arhiv Ljubljana)
        • (Ne)poznati graditelji Bosne
          (Andrej Rodinis, Arhiv Bosne i Hercegovine, Sarajevo)
      • 2. DOSTUPNOST GRADIVA – IZMEĐU PRAVA I MOGUĆNOSTI
        • Arhivi mletačkog i talijanskog razdoblja u Dalmaciji – specijalna znanja za punu dostupnost
          (Valentina Petaroš Jeromela, samostalni arhivski istraživač, Koper)
        • AFŽ arhiv: suradnja javnosti i arhiva na otvaranju arhivskih kolekcija kroz upotrebu softwarea otvorenog koda
          (Feđa Kulenović, Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo)
    • 11.15 - 11.35 Coffee break
    • 11.35 - 12.30
        • Dostupnost i zaštita arhivske građe u Državnom arhivu Republike Makedonije
          (Zvonko Dimoski, Državni arhiv Republike Makedonije, Skopje)
        • Okrugli stol na temu dostupnosti gradiva
    • 13.30 - 14.45 Ručak
    • 14.45 - 15.05
      • Iz prvih let avtomobilizma na Kranjskem (film)
        (Marjana Kos, Urška Djukić, Zgodovinski arhiv Ljubljana)
    • 15.05 - 16.00
      • 3. IZAZOVI DIGITALNOGA DOBA – NOVA PRAVILA, NOVI ARHIVI, NOVE DISCIPLINE
        • Elektronska arhiva – novine u zakonodavstvu Srbije
          (Jasmina Živković, Istorijski arhiv Požarevac)
        • BIG DATA i arhivi: pogled u moguću budućnost
          (Feđa Kulenović, Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo)
        • Digitaliziraj i spremi u džep! (radionica)
  • Petak, 8. prosinca 2017.
    • 9.00 - 10.15
      • 3. IZAZOVI DIGITALNOGA DOBA – NOVA PRAVILA, NOVI ARHIVI, NOVE DISCIPLINE (nastavak)
        • Dobra rešitev - Dobra praksa. Dokumentni sistem mDocs v Mariborskem vodovodu
          (Sanja Androič, Danilo Burnač, Mariborski vodovod, Boštjan Gaberc, Mikrografija, Novo Mesto)
        • Notranja pravila - kako nam lahko pomagajo pri digitalnem poslovanju
          (Jože Škofljanec, Arhiv Republike Slovenije)
        • Posmrtne maske v slovenskih javnih zbirkah: med digitalno in analogno predstavitvijo (1. dio)
          (Alenka Pirman, Maruša Kocjančič, Društvo za domače raziskave, Ljubljana)
        • Glazbena točka: Caribou, Pixies (Glazbeni duo Ivan i Petra)
        • Posmrtne maske v slovenskih javnih zbirkah: med digitalno in analogno predstavitvijo (2. dio)
          (Andrej Pančur, Inštitut za novejšo zgodovino, Ljubljana)
    • 10.15 - 10.30 Coffe break
    • 10.30 - 12.00
      • 4. BAŠTINA, LIJEPA NAŠA! – PROMOCIJA I UPRAVLJANJE
        • Digitalizacija u službi očuvanja, omogućavanja pristupa i istraživanja pisane baštine
          (Marijana Tomić, Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru)
        • Okreni stranicu! – najbolji promo film hrvatskih knjižnica 2017.
          (Jakov Nola et al., Akademija dramskih umjetnosti, Zagreb)
        • Digitalna Zagorka: žena koja prekoračuje granice
          (Ana Pavlić, Centar za ženske studije, Zagreb)
        • Digitalna tehnologija i arheologija - primjer prsluka žumberačke plemkinje iz 17. stoljeća
          (Ana Azinović Bebek, Hrvatski restauratorski zavod)
        • Mačka dubrovačkoga notara (video)
        • Miška Mica v arhivu
          (Barbara Pešak Mikec, Nataša Budna Kodrič, Zgodovinski arhiv Ljubljana)
        • Bajka o muzejskom kraljevstvu
          (Elma Hodžić, Historijski muzej BiH, Sarajevo)

Organizacijski odbor

dr. Borut Batagelj, direktor Zgodovinskog arhiva Celje
Željko Marković, direktor Istorijskog arhiva Užice
Branka Molnar, prof, urednica portala ArhOL
mr.sci. Fuad Ohranović, direktor Historijskog arhiva Sarajevo
mag. Mitja Sadek, direktor Zgodovinskog arhiva Ljubljana
mr.sc. Omer Zulić, direktor Arhiva Tuzlanskog kantona


Programski odbor

 Slobodanka Cvetković, Istorijski arhiv Požarevac
 mag. Nada Čibej, Pokrajinski arhiv Koper
 Velid Jerlagić, Historijski arhiv Sarajevo
 Feđa Kulenović, Filozofski fakultet Sarajevo
mr. sc. Vedran Muić, Zagrebačko arhivističko društvo
 Snežana Pejović, Istorijski arhiv Kotor 
 Haris Zaimović, Historijski arhiv Sarajevo

Pokrovitelji

Tvrtka Mikrografija od 1992. godine bavi se mаsovnom digitalizacijom registraturne i arhivske građe i uprаvljаnjem rаzličitim oblicima dokumentаcije u cijeloj Jadranskoj regiji. Smanjenje troškova, povećanje produktivnosti, optimizacija procesa te uštede u vremenu glavne su prednosti elektroničkog upravljanja dokumentacijom. Prelazak na elektroničko poslovanje i upravljanje dokumentima obuhvaća proces digitalizacije dokumentacije, indeksiranje dokumenata te softversko rješenje za upravljanje dokumentima u elektroničkom obliku. Softversko rješenje Mikrografije standardizirano je te u potpunosti podržava tehničke i zakonske norme koje se odnose na elektroničko poslovanje, elektronički način arhiviranja i elektronički potpis, što korisnicima omogućuje da takvo rješenje i u budućnosti primjenjuju za legalno i institucionalno elektroničko poslovanje.
Dodatna je prednost postupka digitalizacije i kasnijeg upravljanja digitaliziranim dokumentima, u sigurnosnom aspektu, kako sa stajališta sigurne pohrane dokumenata, tako i kontrole pristupa i manipulacije istima, ali isto tako i u učinkovitijoj provedbi obveza pri zaštiti osobnih podataka.
Kako bi zajamčila vrhunsku uslugu, Mikrografija educira svoje zaposlenike redovnom obukom iz područja uprаvljаnja dokumentacijskim i аrhivskim mаterijаlom. Osim toga, zaposlenici Mikrografije konstruktivno sudjeluju na stručnim skupovimа.
Klijenti Mikrografije su najveće kompanije u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Austriji, Njemačkoj i drugdje. Mikrografija nudi svoje usluge tvrtkama iz raznih oblasti kao što su trgovački lanci, banke, osiguravajuća društva, državna uprava, privredna preduzeća i druge.

Tvrtka Centar za digitalizaciju CZD d.o.o. dinamična je, stabilna i poslovno uspješna tvrtka na tržištu Hrvatske. Osnovana je 2011. godine, a temelj njezina poslovanja su usluge, prodaja i konzalting u području arhiviranja, pripreme, obrade, skeniranja, pohrane i dohvata pohranjenih informacija metodama mikrofilmiranja i/ili digitalizacije dokumenata, kao i analiza poslovnih procesa, izrada projektne dokumentacije i uvođenje IT infrastrukture u svrhu zaštite i upravljanja svim vrstama poslovnih sadržaja.
Uspješno uspostavljen proces informacijske sigurnosti odlučujući je čimbenik uspješnog upravljanja informacijskim kapitalom. Informacije moraju biti zaštićene kroz cijeli životni ciklus, od svoga kreiranja ili digitalizacije, tijekom kolanja kroz poslovni proces, sve do arhiviranja, odnosno trajnog uništavanja. Drugi element je sigurnost ugrađena u IT proizvode koje koristi Centar za digitalizaciju. Svi proizvodi, bez obzira radi li se o poslovnim aplikacijama, bazama podataka, sustavima za upravljanje dokumentima, odnosno serverima, mrežnoj opremi, skenerima ili pisačima moraju pružiti potrebnu razinu zaštite informacija jer sustav je siguran onoliko koliko je jaka najslabija karika u cijelome lancu!

Tvrtka Kartonaža Vlašić prvi je i jedini hrvatski proizvođač zaštitne ambalaže za arhive, knjižnice i muzeje. Za svoju 20-godišnju vlastitu proizvodnju kartonske ambalaže i papirne konfekcije, tvrtka je 2012. godine dobila priznanje tradicijskog obrta.
U svome se radu Kartonaža Vlašić prilagođava željama kupaca, pri čemu se odlikuje fleksibilnošću i nalaženjem specifičnih, patentiranih i pametnih idejnih rješenja. Budući da kontinuirano ulaže u vlastiti razvoj, Kartonažu Vlašić odlikuje inovativnost te izrada unikatnih i nadasve funkcionalnih proizvoda. Pri tome se zaštita arhivske i muzejske građe postavlja kao imperativ, te se od kartonske ambalaže traži da bude izrazito otporna na sve vanjske utjecaje, trajna i izdržljiva. U takvu ambalažu ne smije prodrijeti ni zrnce prašine, ali ona mora biti prozračna te omogućiti stalno strujanje zraka i ujednačenu temperaturu kako bi se na vrijeme spriječilo svako potencijalno biološko, mehaničko ili kemijsko oštećivanje gradiva.
U svojoj stalnoj težnji k izvrsnosti, Kartonaža Vlašić primjenjuje najviše standarde kvalitete. Stabilna Ph vrijednost svih komponenti ambalaže, neutralni materijali bez dodanih kemikalija te uporaba beskiselinskog kartona bez metalnih dijelova, svjedoče ne samo o ekološkoj osviještenosti Kartonaže Vlašić nego i o stalnoj brizi da arhivska i muzejska građa bude trajno zaštićena.
U svojoj ponudi za arhive, knjižnice i muzeje, Kartonaža Vlašić nudi široku paletu proizvoda kao što su arhivske kutije, kutije za filmove i mikrofilmove, kutije za pohranu knjiga, slika, fotografija, poštanskih karata, pisama, razglednica kao i svih vrsta muzejskih predmeta, zatim različite zaštitne omote, materijale za konzervaciju i restauraciju te ostale proizvode prema želji naručitelja.

Optika Iris - tvrtka Glens d.o.o. osnovana je 2005. godine, a njezina je osnovna djelatnost maloprodaja sunčanih naočala i dioptrijskih okvira te ugradnja dioptrijskih leća i drugih optičkih pomagala.
Optika Iris nudi veliki broj plastičnih i metalnih okvira, okvira za čitanje i za daljinu, pogodnih za ugradnju sunčanih i fotoosjetljivih leća, te progresivnih.
Ideja o pokretanju tvrtke proizašla je iz čiste ljubavi prema naočalama i ideji o medicinskom pomagalu koje se pretvara sve više u dizajnerske izazove, modne trendove i dio svakidašnjice.